Iminocink-01

Uloga cinka u jačanju otpornosti organizma

by Uncategorized

Cink je esencijalni mineral, što znači da ga naš organizam ne može sam sintetisati već ga moramo unijeti putem hrane ili dodatka ishrani. Nakon željeza, drugi je mineral po zastupljenosti u našem organizmu.

Ulazi u sastav preko 300 enzima. Neophodan je u procesu rasta i razvoja, imunom odgovoru, neurološkoj funkciji i reprodukciji. Bez cinka nema sinteze proteina i DNK, diobe ćelija, adekvatnog osjećaja mirisa i okusa, stvaranja kostiju, zdrave kože, kose i noktiju. Svakako najpoznatija uloga cinka jeste da doprinosi normalnoj funkciji imunog sistema. Cink utiče na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih ćelija važnih u borbi protiv infekcija, pa nedovoljan unos ovog minerala negativno utiče na imunitet. Takođe, cink ulazi u sastav antioksidativnog enzimskog sistema superoksid dismutaze (SOD) i štiti ćelije od oksidativnog stresa.

Cink je prisutan u ribi i morskim plodovima, mesu, iznutricama, jajima, mahunarkama, sjemenkama, orašastim plodovima i integralnim žitaricama. Važno je napomenuti da se cink iz namirnica životinjskog porijekla bolje apsorbuje jer fitinska kiselina i vlakna prisutna u biljnoj hrani smanjuju njegovu apsorpciju. Iako je ovaj mineral široko rasprostranjen u namirnicama deficiti su česti jer neuravnotežena i jednolična ishrana koja prati današnji ubrzani životni tempo često ima za posljedicu neunošenje preporučenih 10 mg (RDA) cinka. Pored neadekvatnog unosa hranom, uzroci deficita cinka mogu biti bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva i upalnih crijevnih bolesti kao i smanjenja proizvodnja digestivnih enzima pankreasa. Takođe kod vegana postoji povećan rizik od deficita cinka zbog nekonzumacije životinjskih namirnica koje su najbolji izvori ovog minerala. Procjenjuje se da čak 85% populacije unosi manje cinka nego što je potrebno. Manjak cinka u organizmu čest je kod adolescenta, djece, trudnica, starijih osoba te kod žena. Osjetljivim grupama, naročito starijim osobama i djeci, preporučuje se nadoknada cinka u obliku dodataka ishrani. U simptome deficita cinka ubrajaju se: česte prehlade i infekcije, suva koža, sporo zarastanje rana, opadanje kose (obrva i trepavica), gubljenje apetita i naglo mršavljenje, apatično ponašanje, zaboravnost, depresija, impotencija i neplodnost kod oba pola.

Redovno uzimanje cinka naročito kod odraslih osoba skraćuje trajanje i težinu simptoma prehlade. Dokazano je da starije osobe sa normalnim nivoom cinka u krvi imaju 50 % manju vjerovatnoću da obole od upale pluća u poređenju sa osobama koje pate od deficita ovog minerala. Dodaci prehrani na bazi cinka naročito se preporučuju osobama sa oslabljenim imunitetom kao i onima koji se bore sa gripom ili prehladom. Kako cink štiti naš imuni sistem poželjna je njegova primjena u prevenciji različitih sezonskih infekcija naročito kod osjetljivih grupa poput starijih osoba i djece predškolskog ili školskog uzrasta. Obezbjeđivanje optimalnog unosa cinka jedan je od faktora koji doprinose jačanju imuniteta prema virusnim infekcijama.

Kako je dokazano da su cink i vitamin C najbolji saveznici u borbi protiv prehlade i gripe u optimalnoj kombinaciji stižu iz kompanije Hemofarm u obliku Imunocink tableta za žvakanje za djecu i odrasle. Cink je važan za pravilno funkcionisanje nervnog i imunog sistema dok je vitamin C snažan antioksidans.

Imunocink za odrasle preporučuje se kao svakodnevni dodatak ishrani kod jačanja odbrambenih sposobnosti organizma kao i kod povećanih potreba za cinkom i vitaminom C koje imaju sportisti, adolescenti, starije osobe, vegetarijanci, dijabetičari, osobe izložene fizičkom i psihičkom stresu.

Imunocink za djecu preporučuje se djeci starijoj od 3 godine sa oslabljenim imunitetom, sklonoj čestim infekcijama. Preporuka je da se uzima jedna tableta na dan, poslije obroka. Tabletu treba sažvakati ili otopiti u ustima. Dodatke ishrani sa cinkom najbolje je uzimati par sati prije ili nakon glavnog obroka kako se ne bi ometala apsorpcija i to najbolje sa vodom, nikako sa mlijekom, kafom ili drugim napitcima sa kofeinom. Takođe ovi dodaci ishrani treba da se uzimaju odvojeno i od proizvoda koji sadrže kalcijum i željezo jer smanjuju njegovu apsorpciju. Apsorpciju cinka mogu smanjiti i neki lijekovi (ACE inhibitori, diuretici te antacidi).

Cink je esencijalni mineral, što znači da ga naš organizam ne može sam sintetisati već ga moramo unijeti putem hrane ili dodatka ishrani. Nakon željeza, drugi je mineral po zastupljenosti u našem organizmu.

Ulazi u sastav preko 300 enzima. Neophodan je u procesu rasta i razvoja, imunom odgovoru, neurološkoj funkciji i reprodukciji. Bez cinka nema sinteze proteina i DNK, diobe ćelija, adekvatnog osjećaja mirisa i okusa, stvaranja kostiju, zdrave kože, kose i noktiju. Svakako najpoznatija uloga cinka jeste da doprinosi normalnoj funkciji imunog sistema. Cink utiče na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih ćelija važnih u borbi protiv infekcija, pa nedovoljan unos ovog minerala negativno utiče na imunitet. Takođe, cink ulazi u sastav antioksidativnog enzimskog sistema superoksid dismutaze (SOD) i štiti ćelije od oksidativnog stresa.

Cink je prisutan u ribi i morskim plodovima, mesu, iznutricama, jajima, mahunarkama, sjemenkama, orašastim plodovima i integralnim žitaricama. Važno je napomenuti da se cink iz namirnica životinjskog porijekla bolje apsorbuje jer fitinska kiselina i vlakna prisutna u biljnoj hrani smanjuju njegovu apsorpciju. Iako je ovaj mineral široko rasprostranjen u namirnicama deficiti su česti jer neuravnotežena i jednolična ishrana koja prati današnji ubrzani životni tempo često ima za posljedicu neunošenje preporučenih 10 mg (RDA) cinka. Pored neadekvatnog unosa hranom, uzroci deficita cinka mogu biti bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva i upalnih crijevnih bolesti kao i smanjenja proizvodnja digestivnih enzima pankreasa. Takođe kod vegana postoji povećan rizik od deficita cinka zbog nekonzumacije životinjskih namirnica koje su najbolji izvori ovog minerala. Procjenjuje se da čak 85% populacije unosi manje cinka nego što je potrebno. Manjak cinka u organizmu čest je kod adolescenta, djece, trudnica, starijih osoba te kod žena. Osjetljivim grupama, naročito starijim osobama i djeci, preporučuje se nadoknada cinka u obliku dodataka ishrani. U simptome deficita cinka ubrajaju se: česte prehlade i infekcije, suva koža, sporo zarastanje rana, opadanje kose (obrva i trepavica), gubljenje apetita i naglo mršavljenje, apatično ponašanje, zaboravnost, depresija, impotencija i neplodnost kod oba pola.

Redovno uzimanje cinka naročito kod odraslih osoba skraćuje trajanje i težinu simptoma prehlade. Dokazano je da starije osobe sa normalnim nivoom cinka u krvi imaju 50 % manju vjerovatnoću da obole od upale pluća u poređenju sa osobama koje pate od deficita ovog minerala. Dodaci prehrani na bazi cinka naročito se preporučuju osobama sa oslabljenim imunitetom kao i onima koji se bore sa gripom ili prehladom. Kako cink štiti naš imuni sistem poželjna je njegova primjena u prevenciji različitih sezonskih infekcija naročito kod osjetljivih grupa poput starijih osoba i djece predškolskog ili školskog uzrasta. Obezbjeđivanje optimalnog unosa cinka jedan je od faktora koji doprinose jačanju imuniteta prema virusnim infekcijama.

Kako je dokazano da su cink i vitamin C najbolji saveznici u borbi protiv prehlade i gripe u optimalnoj kombinaciji stižu iz kompanije Hemofarm u obliku Imunocink tableta za žvakanje za djecu i odrasle. Cink je važan za pravilno funkcionisanje nervnog i imunog sistema dok je vitamin C snažan antioksidans.

Imunocink za odrasle preporučuje se kao svakodnevni dodatak ishrani kod jačanja odbrambenih sposobnosti organizma kao i kod povećanih potreba za cinkom i vitaminom C koje imaju sportisti, adolescenti, starije osobe, vegetarijanci, dijabetičari, osobe izložene fizičkom i psihičkom stresu.

Imunocink za djecu preporučuje se djeci starijoj od 3 godine sa oslabljenim imunitetom, sklonoj čestim infekcijama. Preporuka je da se uzima jedna tableta na dan, poslije obroka. Tabletu treba sažvakati ili otopiti u ustima. Dodatke ishrani sa cinkom najbolje je uzimati par sati prije ili nakon glavnog obroka kako se ne bi ometala apsorpcija i to najbolje sa vodom, nikako sa mlijekom, kafom ili drugim napitcima sa kofeinom. Takođe ovi dodaci ishrani treba da se uzimaju odvojeno i od proizvoda koji sadrže kalcijum i željezo jer smanjuju njegovu apsorpciju. Apsorpciju cinka mogu smanjiti i neki lijekovi (ACE inhibitori, diuretici te antacidi).

KUPI ODMAH
KUPI ODMAH
KUPI ODMAH
KUPI ODMAH
osnazivanje-imuniteta

Snaga imunog sistema je ključ post-covid rehabilitacije

by Uncategorized

Samo oni koji su prošli kroz infekciju Covid-19 znaju koliko je teško tijelu nakon preležane bolesti da se vrati u normalu, povrati snagu mišića i ojača sopstveni imuni sistem. Upravo je ta snaga imunog sistema ključna u post-covid rehabilitaciji. Mnoga istraživanja pokazuju da balansirana ishrana koja uključuje probiotike, te mikronutrijente poput, vitamina D, A, C, cinka, selena i polifenola koji stimulišu imunitet, može, kako umanjiti rizik od COVID-19 infekcije, tako i ubrzati oporavak nakon preležane bolesti. Nažalost, svi neophodni nutrijenti često se ne mogu obezbijediti kroz ishranu, te ih je potrebno nadoknaditi suplementima. Iz Hemofarma stižu savjeti za jačanje organizma u post-covid rehabilitaciji.

Vitamin D: Vitamin neophodan za normalno funkcionisanje mnogih organskih sistema kao što su mišićni, skeletni i imuni sistem jeste vitamin D, a zbog svojih specifičnih funkcija mnogi ga nazivaju i hormonom. On reguliše urođeni i stečeni imunitet, te omogućava organizmu da se izbori protiv infekcija. Deficit vitamina D se povezuje sa povećanim rizikom za infekciju, a studije su pokazale i da su osobe sa manjkom vitamina D3 imale teži oblik COVID-19.

Zbog toga Vitamin D ima veliku važnost u svim fazama infekcije, počevši od same prevencije, kroz sam tok infekcije, te u periodu oporavka nakon bolesti.

Izlaganje suncu u trajanju od 15-30 minuta, tri puta sedmično je obično dovoljno za sintezu potrebnih količina vitamina D u organizmu. Pored toga, može se unijeti i pojedinim namirnicama (ribe sjevernih mora poput lososa, vitaminom D obogaćeno mlijeko i sl.). U zimskom periodu nema dovoljne sinteze vitamina D3 preko kože i potrebno ga je uzimati kroz hranu ili suplemente. Takođe, starije osobe su često u deficitu sa vitaminom D3, jer se starenjem smanjuje sposobnost organizma za sintezu vitamina D.

Dnevne preporuke za vitaminom D3 se razlikuju od zemlje do zemlje. Dok se negdje preporučuje uzimanje 400 do 800 internacionalnih jedinica na dan, smjernice za Centralnu Evropu preporučuju svakodnevnu suplementaciju u dozi od 800 do 2000 internacionalnih jedinica, u periodu od septembra do aprila zavisno od tjelesne mase. I upravo količine vitamina D3 od 1000 IJ i 2000 IJ se nalaze u Eunova duo protect D3K2 kapsulama. Starije osobe bi trebalo da uzimaju vitamin D3 tokom cijele godine. Maksimalan dnevni unos vitamina D3 je 4000 IJ, međutim u posebnim slučajevima, kod nekih oboljenja ili kad je prisutan teški deficit vitamina D3, ljekar može da preporuči uzimanje veće doze vitamina D3 u određenom vremenskom periodu. Uzimanje viših doza vitamina D3 treba uvijek da bude pod nadzorom ljekara.

Vitamin D3 ima ključnu ulogu u izgradnji kosti i tu mu značajno pomaže vitamin K2, zbog čega je korisno da se uzimaju zajedno. U posljednje vrijeme poseban interes nauke izazvao je upravo vitamin K, a pogotovo njegova forma K2. Dugo se smatralo da je uloga vitamina K2 vezana samo jačanje kosti i smanjenje kalcifikacije krvnih sudova, ali skorija istraživanja ukazuju na druge uloge i koristi, kao na primjer kod oboljelih od dijabetesa. Nekoliko studija urađenih u prethodne dvije godine su pokazale i da je nizak nivo vitamina K u organizmu povezan sa lošijim ishodima kod Covid 19 pacijenata.

Suplemetacija cinkom je važna jer cink jeste esencijalni mineral, što znači da ga naš organizam ne može sam sintetisati već ga moramo unijeti putem hrane ili dodatka ishrani. Deficit cinka je povezan sa slabijim imunim odgovorom, posebno na virusne infekcije. Dokazano je da suplemetacija cinkom povećava prozvodnju ćelija koje se bore protiv infekcije, te da ispoljava i antivirusnu aktivnost.

Studije su pokazale da u slučaju korona virusa suplementacija visokim dozama cinka smanjuje trajanje simptoma infekcije. Imunocink predstavlja optimalnu kombinaciju cinka i vitamina C u jednoj tableti na dan.

Procjenjuje se da čak 85% populacije unosi manje cinka nego što je potrebno. Manjak cinka u organizmu čest je kod adolescenta, djece, trudnica, starijih osoba te kod žena. Osjetljivim grupama, naročito starijim osobama i djeci, preporučuje se nadoknada cinka u obliku dodataka ishrani. U simptome deficita cinka ubrajaju se: česte prehlade i infekcije, suva koža, sporo zarastanje rana, opadanje kose (obrva i trepavica), gubljenje apetita i naglo mršavljenje, apatično ponašanje, zaboravnost, depresija, impotencija i neplodnost kod oba pola. Starije osobe i osobe sa više različitih oboljenja imaju povišen rizik od deficita cinka u organizmu.

Magnezijum je neophodan za stvaranje energije u organizmu, a njegov deficit može izazvati promjene u funkcionisanju nervnog i mišićnog sistema. Umor, isrpljenost i nedostatak energije postali su svakodnevnica, a posebno su izraženi kod pacijenata nakon preležane COVID-19 infekcije. Uključivanjem dnevne doze magnezijuma u svakodnevnu rutinu najlakše se može provjeriti da li se ovakve i slične tegobe javljaju zbog njegovog nedostatka. Ukoliko je to slučaj, veoma brzo će se osjetiti poboljšanje kroz dodatnu energiju, kako za svakodnevne aktivnosti, tako i za bolji san.

Poseban značaj magnezijuma osjete mišići, jer se nedostatak ovog minerala manifestuje pojavom grčeva u mišićima, a unosom dnevne doze dolazi se do brzog efekta olakšanja. Magnetrans 375, u samo jednoj kesici, dnevno obezbjedjuje 100 odsto dnevnih potreba za magnezijumom.

Svakodnevna zdrava ishrana i suplementacija vitaminima i mineralima je od velike važnosti u oporavku. Ipak, ne smije se zaboraviti da boravak u prirodi, lagane vježbe i šetnje pozitivno utiču na brži oporavak i vraćanje snage mišićima na period od prije covida.

Više savjeta za brži oporavak nakon Covid-19 infekcije možete pronaći na: https://hfsavjetizarehabilitaciju.com/

Samo oni koji su prošli kroz infekciju Covid-19 znaju koliko je teško tijelu nakon preležane bolesti da se vrati u normalu, povrati snagu mišića i ojača sopstveni imuni sistem. Upravo je ta snaga imunog sistema ključna u post-covid rehabilitaciji. Mnoga istraživanja pokazuju da balansirana ishrana koja uključuje probiotike, te mikronutrijente poput, vitamina D, A, C, cinka, selena i polifenola koji stimulišu imunitet, može, kako umanjiti rizik od COVID-19 infekcije, tako i ubrzati oporavak nakon preležane bolesti. Nažalost, svi neophodni nutrijenti često se ne mogu obezbijediti kroz ishranu, te ih je potrebno nadoknaditi suplementima. Iz Hemofarma stižu savjeti za jačanje organizma u post-covid rehabilitaciji.

Vitamin D: Vitamin neophodan za normalno funkcionisanje mnogih organskih sistema kao što su mišićni, skeletni i imuni sistem jeste vitamin D, a zbog svojih specifičnih funkcija mnogi ga nazivaju i hormonom. On reguliše urođeni i stečeni imunitet, te omogućava organizmu da se izbori protiv infekcija. Deficit vitamina D se povezuje sa povećanim rizikom za infekciju, a studije su pokazale i da su osobe sa manjkom vitamina D3 imale teži oblik COVID-19.

Zbog toga Vitamin D ima veliku važnost u svim fazama infekcije, počevši od same prevencije, kroz sam tok infekcije, te u periodu oporavka nakon bolesti.

Izlaganje suncu u trajanju od 15-30 minuta, tri puta sedmično je obično dovoljno za sintezu potrebnih količina vitamina D u organizmu. Pored toga, može se unijeti i pojedinim namirnicama (ribe sjevernih mora poput lososa, vitaminom D obogaćeno mlijeko i sl.). U zimskom periodu nema dovoljne sinteze vitamina D3 preko kože i potrebno ga je uzimati kroz hranu ili suplemente. Takođe, starije osobe su često u deficitu sa vitaminom D3, jer se starenjem smanjuje sposobnost organizma za sintezu vitamina D.

Dnevne preporuke za vitaminom D3 se razlikuju od zemlje do zemlje. Dok se negdje preporučuje uzimanje 400 do 800 internacionalnih jedinica na dan, smjernice za Centralnu Evropu preporučuju svakodnevnu suplementaciju u dozi od 800 do 2000 internacionalnih jedinica, u periodu od septembra do aprila zavisno od tjelesne mase. I upravo količine vitamina D3 od 1000 IJ i 2000 IJ se nalaze u Eunova duo protect D3K2 kapsulama. Starije osobe bi trebalo da uzimaju vitamin D3 tokom cijele godine. Maksimalan dnevni unos vitamina D3 je 4000 IJ, međutim u posebnim slučajevima, kod nekih oboljenja ili kad je prisutan teški deficit vitamina D3, ljekar može da preporuči uzimanje veće doze vitamina D3 u određenom vremenskom periodu. Uzimanje viših doza vitamina D3 treba uvijek da bude pod nadzorom ljekara.

Vitamin D3 ima ključnu ulogu u izgradnji kosti i tu mu značajno pomaže vitamin K2, zbog čega je korisno da se uzimaju zajedno. U posljednje vrijeme poseban interes nauke izazvao je upravo vitamin K, a pogotovo njegova forma K2. Dugo se smatralo da je uloga vitamina K2 vezana samo jačanje kosti i smanjenje kalcifikacije krvnih sudova, ali skorija istraživanja ukazuju na druge uloge i koristi, kao na primjer kod oboljelih od dijabetesa. Nekoliko studija urađenih u prethodne dvije godine su pokazale i da je nizak nivo vitamina K u organizmu povezan sa lošijim ishodima kod Covid 19 pacijenata.

Suplemetacija cinkom je važna jer cink jeste esencijalni mineral, što znači da ga naš organizam ne može sam sintetisati već ga moramo unijeti putem hrane ili dodatka ishrani. Deficit cinka je povezan sa slabijim imunim odgovorom, posebno na virusne infekcije. Dokazano je da suplemetacija cinkom povećava prozvodnju ćelija koje se bore protiv infekcije, te da ispoljava i antivirusnu aktivnost.

Studije su pokazale da u slučaju korona virusa suplementacija visokim dozama cinka smanjuje trajanje simptoma infekcije. Imunocink predstavlja optimalnu kombinaciju cinka i vitamina C u jednoj tableti na dan.

Procjenjuje se da čak 85% populacije unosi manje cinka nego što je potrebno. Manjak cinka u organizmu čest je kod adolescenta, djece, trudnica, starijih osoba te kod žena. Osjetljivim grupama, naročito starijim osobama i djeci, preporučuje se nadoknada cinka u obliku dodataka ishrani. U simptome deficita cinka ubrajaju se: česte prehlade i infekcije, suva koža, sporo zarastanje rana, opadanje kose (obrva i trepavica), gubljenje apetita i naglo mršavljenje, apatično ponašanje, zaboravnost, depresija, impotencija i neplodnost kod oba pola. Starije osobe i osobe sa više različitih oboljenja imaju povišen rizik od deficita cinka u organizmu.

Magnezijum je neophodan za stvaranje energije u organizmu, a njegov deficit može izazvati promjene u funkcionisanju nervnog i mišićnog sistema. Umor, isrpljenost i nedostatak energije postali su svakodnevnica, a posebno su izraženi kod pacijenata nakon preležane COVID-19 infekcije. Uključivanjem dnevne doze magnezijuma u svakodnevnu rutinu najlakše se može provjeriti da li se ovakve i slične tegobe javljaju zbog njegovog nedostatka. Ukoliko je to slučaj, veoma brzo će se osjetiti poboljšanje kroz dodatnu energiju, kako za svakodnevne aktivnosti, tako i za bolji san.

Poseban značaj magnezijuma osjete mišići, jer se nedostatak ovog minerala manifestuje pojavom grčeva u mišićima, a unosom dnevne doze dolazi se do brzog efekta olakšanja. Magnetrans 375, u samo jednoj kesici, dnevno obezbjedjuje 100 odsto dnevnih potreba za magnezijumom.

Svakodnevna zdrava ishrana i suplementacija vitaminima i mineralima je od velike važnosti u oporavku. Ipak, ne smije se zaboraviti da boravak u prirodi, lagane vježbe i šetnje pozitivno utiču na brži oporavak i vraćanje snage mišićima na period od prije covida.

Više savjeta za brži oporavak nakon Covid-19 infekcije možete pronaći na: https://hfsavjetizarehabilitaciju.com/

KUPI ODMAH
KUPI ODMAH
KUPI ODMAH
KUPI ODMAH
KUPI ODMAH
KUPI ODMAH